Dubrovački karnevo

foto: slobodnadalmacija.hr

Karnevo je razdoblje prije korizme u kojem se ljudi maškaravaju i sudjeluju u raznim povorkama i kostimiranim plesovima, dajući si predah od svakodnevnih problema i briga.

Jedna od nezaobilaznih točaka karnevala je spaljivanje lutke koja najčešće predstavlja neku javnu osobu, krivca za sve nedaće u protekloj godini. Karnevo je osim razbibrige i odraz političkih, gospodarskih, i društvenih stanja, te služi kao izraz nezadovoljstva građana.

Smatra se da je običaj karnevala u Dubrovnik stigao sa područja Italije po uzoru na rimske bakanalije, održavane u čast boga i vina i veselja Bachusa.

Iako je svrha karnevala neometano i nesputano izražavanje neslaganja, mišljenja i stavova, u

Dubrovniku je njegovu izvedbu kontrolirala vlast.

U Statutu iz 1272.je propisana kazna za one koji stavljaju maske i prerušavaju se u zabranjene likove. Da maškare često nisu bile po volji vlasti, pokazuje i dokument o ukidanju maškaravanja iz 1349.godine u kojemu se navodi da su maškare „bile preveć bezobrazne“.

Unatoč odlukama o zabrani maškaravanja i kažnjavanja onih koji su se usudili obući za vlast neprimjerene maske, karnevo se održao do danas.

Iako skoro svaka vlast pokušava utišati svoje neistomišljenike, glas naroda je moćniji od bilo kakve zabrane.

Barbara Vlahović