"Temelji Igara nikad se neće promijeniti!"

    

 Kako je tekao Vaš put do pozicije ravnateljice Dubrovačkih ljetnih igara?

Sve ljetne praznike u srednjoj školi i fakultetu sam provela radeći u Igrama na raznoraznim poslovima. Po završetku fakulteta, počela sam raditi kao profesor engleskog i francuskog jezika ali uskoro je pristigla ponuda iz Igara koja se nije mogla odbiti. 2005. zaposlila sam se kao stalni suradnik i radila poslove marketinga i odnosa s javnošću. Prije dvije godine otvorila se mogućnost napredovanja i izabrana sam na poziciju ravnateljice što je naravno velika čast i izazov.

Koji su najveći izazovi s kojima se susrećete u rukovodstvu festivalom?

Usprkos dugogodišnjem iskustvu rada u Igrama, izazovi i problemi su naša svakodnevica ali moj tim i ja ih, zasad nadam se uspješno, korak po korak savladavamo. Izazovi se najviše tiču iznalaženja financijskih sredstava, pronalaženja publike, funkcioniranja festivala u ljetnom periodu kad su velike gužve, nedostatak stručnog kadra u sezoni i brojni drugi. Ponekad nam se čini da su to neki naši specifični „Dubrovački“ ili hrvatski problemi, ali u razgovoru s kolegama iz Europe vidim da se svi bavimo sličnim stvarima i borimo s istim vjetrenjačama.

Što, po Vama, Dubrovačke ljetne igre znače za kulturu Dubrovnika?

Igre su zajedno sa Zidinama i Kneževim dvorom najjači simboli prepoznatljivosti grada. One su simbol žive kulture, festival od nacionalnog značaja i najvažniji proizvod kulturnog turizma grada. Jednako tako pridonosimo kvaliteti življenaja naših sugrađana jer smo sjecište hrvatskoga i svjetskoga duha i kulture. Zahvaljujući Igrama, naši sugrađani ne moraju u Beč ili Salzburg da bi poslušali Daniela Barenboima, ili u Avignon da bi pogledali Houellebecqua kojeg postavljamo u Kuparima ovu sezonu.

Koliku popularnost festival uživa danas u odnosu na prošlost?

Mislim da ne treba uspoređivati Igre danas i nekad. U prošlosti smo živjeli u drugoj državi, u sasvim drugim okolnostima. Sve se promijenilo, grad, stil života, turizam, pa tako i Igre. Danas samo u Hrvatskoj postoji više stotina festivala, i svatko se bori za svoj prostor i publiku. Ono što se nije promijenilo i nadamo se da nikad neće su neki naši temelji: podrška sugrađana (makar su ti isti sugrađani vrlo često i kritični prema Igrama), njegovanje baštine, ali i doticaj sa suvremenošću i praćenje trendova.

Kakav je odnos trenutne vlasti i Dubrovačkih ljetnih igara?

Vlast nas podržava ali se ne miješa u izbor umjetničkog programa. Iznimno je važno da državni festival može neovisno kreirati svoj program i tako pratiti svjetske trendove. Grad Dubrovnik, Ministarstvo kulture i Županija dubrovačko-neretvanska financiraju nas u skladu s prilikama u državi i mislim da možemo biti zadovoljni. Njihov udio budžeta je oko 60%, dok preostalih 40% zaradimo sami na tržištu.

     Što nas očekuje ove godine na programu ?

Probat ću istaknuti najvažnije od osamdesetak programa koji nas očekuju. Prvi premijerni naslov su „Elementarne čestice“ prema nagrađivanom romanu kontroverznog i najpopularnijeg francuskog pisca današnjice Michela Houellebecqa u režiji Ivice Buljana na plaži u Kuparima. Drugi dramski naslov je Vojnovićeva „Dubrovačka trilogija“ u režiji Staše Zurovca, a izvodit će se u Kneževom dvoru i ispred crkve sv. Vlaha. Na Lokrumu će se ponovno igrati Vojnovićev „Ekvinocijo“ u režiji Joška Juvančića, a festivalska publika moći će vidjeti i lanjsku uspješnicu „Romeo i Giulietta“ Williama Shakespearea u režiji Jagoša Markovića u ljetnikovcu Skočibuha. Također nas očekuje predstava „Ledeni mjesec“ i to na brodu na pučini, čemu će nazočiti i sam autor, francuski filozof Pascal Bruckner koji će održati i  svoju književnu večer. Autorsku večer imat će Rade Šerbedžija s gitaristom Miroslavom Tadićem na Lovrjencu. Reprizirat ćemo lanjsku uspješnicu, neobarokni balet „Opasne veze“ dok će glazbeni program obilježiti istaknuta imena poput maestra Iva Pogorelića. Dirigentska legenda, Uroš Lajovic ravnat će Slovenskom filharmonijom ispred crkve sv. Vlaha, a mladi Rus, koji je sa 16 godina osvojio prvu nagradu na Međunarodnom natjecanju Čajkovski, Alexander Kutuzov priredit će klavirski recital u Dvoru. Tu su još Vokalni ansambl Antiphonus s Edinom Karamazovim na lutnji, Zbor HRT-a, recital sopranistice Lane Kos, Klavirski trio Arensky, Itamar Golan s violinistom Guyom Braunsteinom, nastupi Dubrovačkog simfonijskog orkestra s gostima, te dvije jazz večeri: Thana Alexa Project u parku Orsula te lanjski dobitnik Grammyja za najbolji vokalni jazz album Gregory Porter na taraci Revelina. Novost je off program naziva „Noćne serenate“, koji će se tematski baviti tradicionalnom, odnosno pučkom glazbom vezanom uz različite gradove i različite kulture. U sklopu popratnog programa očekuje nas otvaranje više izložbi kao i filmske projekcije u ljetnim kinima Jadran i Slavica te nastupi Folklornog ansambla Linđo.

      Jesu li mladi danas zainteresirani za Igre? Kakav je, po Vama, odnos mladih ljudi prema kulturnoj baštini općenito?

Prvotni i opće prihvaćeni dojam je da mladi ljudi nisu zainteresirani ni za što, a kamoli za kulturu ili baštinu, no nije dobro tako generalizirati. Naravno da dio mladih ljudi (i ne samo mladih), kultura baš i ne zanima, no u slučaju Igara možemo reći da su mladi ljudi zainteresirani. To nam dokazuje veliki interes naše mladosti koja se kontinuirano i u velikom broju javlja za različite ljetne poslove u Igrama. Ti mladi ljudi rastu s Igrama i ambasadori su grada i naše kulture koju prate i s kojom žive. Oni rado posjećuju festivalske programe. Ovisno o dobi i preferencijama, obično je interes mladih veći za dramski dio programa, ali redovito nam dolaze i oni povezani s glazbom, najčešće polaznici Muzičke škole. No, bez obzira na to, iznimno je važno da svi mi dionici kulturnog i obrazovnog sektora, ulažemo kontinuirane napore da kulturu, baštinu i umjetnost približimo mladima. 

Julia Mačinković